SREDSTVA ZA KORIGOVANJE MIRISA I UKUSA
Upotreba i prihvatljivost prehrambenih proizvoda u ishrani ljudi zavisi od mnogih sastojaka koji se nalaze u namirnicama biljnog i životinjskog porekla. Skup specifičnih sastojaka prisutan u veoma malim količinama u pojedinim namirnicama daje im karakterističan miris –aroma- i ukus –slatke, kisele, gorke, ljute supstance, taninske materije. Stručnjaci za ishranu smatraju da ove supstance imaju presudnu ulogu u prihvatanje hrane. Zaista, nije teško pretpostaviti da pripremljene kombinacije istih ugljenih hidrata, masti, aminokiselina, vitamina, oligo i mineralnih elemenata ne bi bile prihvaćene u uobičajenoj ishrani. Do sa druge strane, organoleptičke osobine životnih namirnica određene su njenim ukusom i mirisom. U cilju zadovoljavanja potreba potrošača u prehrambene proizvode se gotovo svakodnevno dodaju aditivi čija je uloga poboljšanje ili promena organoleptičkih osobina – sredstva za korigovanje mirisa i ukusa.
Sredstva za korigovanje mirisa i ukusa se mogu podeliti na tri grupe:
1. AROME – predstavljaju posebnu grupu aditiva. To su materije koje se koriste ili su namenjene za korišćenje pri proizvodnji namirnica da bi im se dao miris, odnosno ukus, a obuhvataju:
U prehrambenoj industriji se retko koriste pojedinačne arome, već se uglavnom primenjuju smese različitih supstanci koje imitiraju prirodne arome pojedinih vrsta voća ili prehrambenih proizvoda. Primeri kombinacija aromatičnih supstanci koje zajedno daju aromu neke namirnice su dati u tabeli.
Aroma maline |
Aroma jagode |
Aroma ananasa |
Aroma čokolade |
Vanilin |
Geraniol |
Etil-butirat |
Dimetil-trisulfid |
Etil-vanilin |
Etil-metil-glucidat |
Izoamil—butirat |
2,6-dimetil-pirazin |
Maltol |
Vanilin |
Alil-kapronat |
Etil-vanilin |
Dimetil-sulfid |
Etil-pelargonat |
Etil-acetata |
Izovaleril-aldehid |
1-(p-hidroksi-fenil-3-butanon) |
Izoamil-acetata |
Glicerol |
|
2,5-dimetil–N-(2-piranizil)-pirol |
Etil-butirat |
|
|
Alfa-jonon |
1-(prop-1-enil) -3,4,5-trimetoksi-benzen |
|
|
Važno je istaći da arome koje se dodaju prehrambenim proizvodima radi davanja ili dopunjavanja arome kao takve nisu namenjene za ličnu potrošnju.
2. POJAČIVAČI AROMA – su aditivi određenog hemijskog sastava koji pojačavaju delovanje prisutnih aroma u prehrambenim proizvodima ili njihov prirodni ukus i/ili miris. Tu spadaju glutaminska kiselina (E 620) i njene soli, guanilna kiselina i njene soli kao i inozinska kiselina (E 630) i njene soli. Gotovo svakodnevno ove aditive unosimo u organizam putem sledećih proizvoda:
- proizvodi od mesa
- pekarski proizvodi
- dijetetski proizvodi
- jestiva ulja, masti i majonezi
- alkoholna pića
- osvežavajuća bezalkoholna pića
- mlečni proizvodi
3.SREDSTVA ZA ZASLAĐIVANJE - ovde spadaju supstance koje se koriste za postizanje slatkog ukusa prehrambenih proizvoda ili kao stoni zaslađivaši, isključujući šećere i namirnice slatkog ukusa. Ovu grupu aditiva dalje možemo podeliti na:
Parametar koji određuje u kojoj meri je neka supstanca slatka zove se –stepen relativne slasti-. Relativne slasti slatkih supstanci upoređuju se sa saharozom (prirodni šećer) kao etanolom i prikazane su u tabeli.
Relativna slast sredstava za zaslađivanje
Sredstva za zaslađivanje |
Relativna slast |
Zamena za šećer |
|
Saharoza |
1 |
Fruktoza |
1.70 |
Glukoza |
0.74 |
Ksilitol (E 967) |
1 |
Manitol (E 965) |
0.7 |
Sorbitol (E420) |
0.54 -0.70 |
Veštački zaslađivači |
|
MONITORINGRadno vremePonedeljak - petak 07-15 časova RADNO VREME ZAVODA![]() Prijem uzoraka: ponedeljak-petak 7-9:30h PCR testiranje na lični zahtev: ponedeljak-petak 10-12h CENTAR ZA MIKROBIOLOGIJU![]() |