10. Izveštaj SZO o globalnoj epidemiji duvana, 2025. godina: Upozorenje o opasnostima duvana
Pre dvadeset godina, svet je napravio istorijski korak u borbi protiv duvana, kada je na snagu stupila Okvirna konvencija Svetske zdravstvene organizacije o kontroli duvana (SZO FCTC). Od tada je postignut značajan globalni napredak u rešavanju epidemije duvana. Danas je 6,1 milijardi ljudi ili preko 75% globalne populacije zaštićeno barem jednom MPOWER merom najbolje prakse u kontroli duvana.
MPOWER pruža zemljama dokazane, isplative strategije za smanjenje upotrebe duvana. Rezultati govore sami za sebe: milioni spašenih života, opadanje stope pušača i promena u stavu javnosti prema kontroli duvana. Od uvođenja MPOWER-a 2008. godine, procenjuje se da danas puši 300 miliona ljudi manje nego što bi bilo da je prevalencija ostala nepromenjena. Broj zemalja koje sprovode barem jednu MPOWER meru na najvišem nivou dostignuća porastao je sa 44 u 2008. na 155 u 2024. godini. Iako je ovo veliko dostignuće, do danas su samo četiri zemlje usvojile ceo MPOWER paket.
Ovogodišnji izveštaj se fokusira na grafička zdravstvena upozorenja i kampanje protiv duvana u masovnim medijima. Uprkos ubedljivim dokazima o opasnostima duvana, mnogi korisnici još uvek ne znaju ili potcenjuju njegove rizike, a snažan uticaj zavisnosti od nikotina čini prestanak pušenja izuzetno teškim. U međuvremenu, duvanske kompanije koriste ambalažu kako bi svoje proizvode učinile privlačnim, dok umanjuju razarajuće posledice po zdravlje ovih proizvoda.
Da bi se suprotstavile ovome, vlade imaju veoma efikasan alat na raspolaganju: jaka grafička zdravstvena upozorenja na ambalaži duvanskih proizvoda, čije troškove treba da snosi duvanska industrija. Dokazano je da ova upozorenja odvraćaju od upotrebe duvana i spasavaju živote. U kombinaciji sa medijskim i kampanjama za obrazovanje javnosti, takve mere mogu prekinuti ciklus zavisnosti i zaštititi buduće generacije od smrtonosnog danka duvana.
„Došlo je do velike promene u načinu na koji zemlje tretiraju duvan. Danas je 111 zemalja usvojilo barem jednu politiku koja ispunjava najviše standarde koje je postavila SZO. Dokazi su jasni: grafička zdravstvena upozorenja na duvanskim proizvodima, kao i kampanje u masovnim medijima, podstiču pušače da prestanu i obeshrabruju nepušače da počnu da puše.“, istakao je Majkl R. Blumberg, globalni ambasador SZO za nezarazne bolesti i povrede i osnivač Bloomberg Philanthropies.
Ukupno 110 zemalja sada zahteva ova grafička zdravstvena upozorenja, a 25 zemalja je usvojilo politiku bezličnih pakovanja, smanjujući privlačnost brendiranog pakovanja i jačajući uticaj zdravstvenih upozorenja. Nažalost, sprovođenje antiduvanskih kampanja u masovnim medijima je stagniralo, a 40 zemalja još uvek nije usvojilo nijednu od MPOWER mera na nivou najbolje prakse ostavljajući svoje stanovništvo nezaštićenim i time ranjivim.
Istovremeno, suočavamo se sa novim i promenljivim pretnjama. Duvanska i srodne industrije agresivno ciljaju mlade promovišući im elektronske cigarete i druge nove proizvode sa nikotinom i duvanom i proizvode u nastajanju. Dokazi su jasni: elektronske cigarete su štetne, posebno za decu i adolescente. Ne smemo dozvoliti da nova generacija postane zavisna od nikotina. Zaštita mladih ljudi od ovih proizvoda mora biti glavni prioritet.
Države moraju odlučno delovati kako bi sprečile širenje atraktivno upakovanih duvanskih i drugih nikotinskih proizvoda i kako bi osigurale da politike kontrole duvana ostanu snažne uprkos mešanju industrije. Dvadeset godina je prošlo od stupanja na snagu Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana, i pored brojnih uspeha koje treba slaviti, ostaju mnogi izazovi. Ne možemo stati dok ne ostvarimo viziju budućnosti bez duvana.
„Države moraju odlučno delovati kako bi sprečile širenje duvana i drugih nikotinskih proizvoda u atraktivnim pakovanjima i kako bi osigurale da politike kontrole duvana ostanu snažne uprkos mešanju industrije“, istakao je Dr Tedros Adhanom Ghebreiesus, generalni direktor SZO.
Kada ljudi koriste duvan, izlažu se riziku od razvoja nezaraznih bolesti (kao što su srčana oboljenja, rak i respiratorne bolesti) koje se i dalje šire širom sveta. Bez smelijih akcija, takve bolesti će postajati samo skuplje i smrtonosnije.
„Jedna od najisplativijih i najuticajnijih mera kontrole duvana koje su dostupne vladama jeste upozoravanje ljudi na štetnost koju izaziva duvan kroz primenu grafičkih zdravstvenih upozorenja na pakovanju duvanskih proizvoda i kampanje protiv duvana u masovnim medijima“, istakao je Dr Ridiger Kreh, direktor Odeljenja za promociju zdravlja SZO.
Pet milijardi ljudi iz 110 zemalja sveta sada je zaštićeno grafičkim zdravstvenim upozorenjima. Šta je sa stanovnicima Srbije?
Jaki dokazi ukazuju da su grafička zdravstvena upozorenja moćno sredstvo kontorle duvana jer smanjuju privlačnost duvanskih proizvoda, motivišu korisnike da prestanu i odvraćaju mlade od toga da ikada započnu da puše. Ove etikete se direktno obraćaju potrošačima na načine na koje tekstualna upozorenja ne mogu, probijajući se kroz buku marketinga duvana i pomažući ljudima da razumeju stvarne rizike sa kojima se suočavaju zbog upotrebe i izloženosti ovim proizvodima. Kampanje protiv duvana mogu dopreti do široke javnosti i igrati ključnu ulogu u podržavanju sveobuhvatnih strategija kontrole duvana.
Napredak postignut u primeni grafičkih zdravstvenih upozorenja tokom protekle dve decenije, sa 110 zemalja koje imaju usvojenu ovu politike na nivou najbolje prakse, svedoči o tome šta je moguće. Ali ovaj napredak je ugrožen. Porast novih proizvoda od nikotina i duvana, uključujući elektronske cigarete, kesice za nikotin i proizvode od zagrevanog duvana, koji se agresivno plasiraju na način koji potkopava teško dostignute rezultate u oblasti javnog zdravlja, predstavlja pravi izazov za zemlje širom sveta. Tamo gde ovi proizvodi nisu zabranjeni, moraju biti strogo regulisani kako bi se osiguralo da ne unazađuju postignuti napredak.
Ključno za očuvanje ovog napretka jeste puna implementacija Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana, uključujući član 5.3. Ovaj član zahteva da „prilikom uspostavljanja politika javnog zdravlja u vezi sa kontrolom duvana, potpisnice deluju tako da zaštite ove politike od komercijalnih i ličnih interesa duvanske industrije“. Ovaj član je temelj efikasne kontrole duvana jer osigurava da kreiranje politika ostane slobodno od mešanja industrije koja ostvaruje profit od proizvoda koji izazivaju zavisnost, bolesti i smrt. Bez jake zaštite, čak i politike koje su najviše zasnovane na dokazima rizikuju da budu odložene, oslabljene ili isključene iz koloseka. Transparentnost, odgovornost i budnost su neophodni za odbranu javnog zdravlja od uticaja industrije.
Politike SZO za kontrolu duvana mogu pomoći u smanjenju upotrebe duvana, a time i ozbiljnih bolesti koje on izaziva. U svetu koji se bori sa nedostatkom radne snage u zdravstvu i rastućim troškovima zdravstvene zaštite, mere kontrole duvana koje pomažu u održavanju zdravlja ljudi su važnije nego ikad. Upotreba duvana ostaje jedan od vodećih uzroka smrti koji se može sprečiti, a koji ubija milione ljudi širom sveta svake godine. To su životi koji bi se mogli spasiti smelim odlukama o politici zasnovanoj na dokazima i snažnim sprovođenjem.
Ovaj deseti izveštaj SZO o globalnoj epidemiji duvana poklapa se sa 20. godišnjicom stupanja na snagu Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana. Tokom proteklih 20 godina, SZO i Sekretarijat FCTC-a SZO i njeni protokoli su zajedno radili na pružanju podrške zemljama da primene mere za spasavanje života kako bi suzbile epidemiju duvana.
Član 11. Okvirne Konvencije zahteva od država potpisnica da usvoje i primene efikasne mere pakovanja i obeležavanja u roku od tri godine od stupanja Konvencije na snagu za tu državu. Smernice za sprovođenje člana 11, koji je usvojen 2008. godine, podržavaju države u ispunjavanju njenih obaveza prema ovom članu. Smernice, takođe, navode da države treba da razmotre usvajanje bezličnog pakovanja. To bi povećalo uočljivost i efikasnost zdravstvenih upozorenja i poruka, sprečilo bi da pakovanje odvlači pažnju od ovih upozorenja i suprotstavilo se tehnikama dizajna pakovanja u industriji koje mogu sugerisati da su neki proizvodi manje štetni od drugih.
Od stupanja Konvencije na snagu 2005. godine, sprovođenje Člana 11 od strane država je napredovalo. Danas je 56% zemalja, što čini 62% svetske populacije, zaštićeno grafičkim zdravstvenim upozorenjima na nivou najbolje prakse – ukupno 110 zemalja, u odnosu na devet zemalja 2007. godine.
Primena bezličnog pakovanja polako ali stalno raste, a ovu meru je do sada sprovelo 25 zemalja. Što se tiče kampanja u masovnim medijima, dok 110 zemalja nije sprovelo nikakvu kampanju protiv duvana od 2022. godine, populacija izložena kampanji najbolje prakse porasla je sa 19% na 36% od tada.
Od uvođenja MPOWER-a, broj ljudi zaštićenih ovim merama kontrole duvana je dramatično porastao. U 2007. godini, 1,2 milijarde ljudi je bilo obuhvaćeno najmanje jednom merom na nivou najbolje prakse. Danas, više od 6,1 milijarde ljudi – preko 75% svetske populacije – je zaštićeno najmanje jednom merom, a 1,8 milijardi ima koristi od tri ili više primenjenih mera kontrole duvana. Ovo predstavlja povećanje koje je više od pet puta.
Dok 40 zemalja još uvek nije dostiglo najviši nivo dostignuća ni za jednu MPOWER meru, sedam zemalja samo jedna mera deli od postizanja punog MPOWER paketa.
Uticaj ovog napretka je bio značajan. Globalna prevalencija pušenja pala je sa 22,3% u 2007. na 16,4% u 2023. godini. Da nije došlo do ovog pada, procenjuje se da bi 300 miliona ljudi više pušilo 2023. godine. Ova dostignuća su rezultat održive, koordinisane akcije globalne zajednice posvećene kontroli duvana i otporne na stalno mešanje duvanske i srodnih industrija.
Ipak, borba je daleko od kraja. Više od 7 miliona ljudi i dalje umire svake godine od bolesti povezanih sa duvanom. Novi proizvodi poput elektronskih cigareta i evoluirajuće taktike duvanske industrije predstavljaju nove izazove. Kontinuirana budnost, inovacije i globalna solidarnost su neophodni za zaštitu budućih generacija.
Iako barem jedna MPOWER politika već štiti tri četvrtine svetske populacije, 2 milijarde ljudi u 40 zemalja ostaje bez zaštite bilo kojom merom kontrole duvana, što ih čini veoma ranjivim na zdravstvene i ekonomske posledice upotrebe duvana. Iako je prevalencija pušenja smanjena u većini zemalja, ukupni rast stanovništva je usporio pad ukupnog broja pušača. Da bi se ublažili ovi rizici, ubrzanje usvajanja MPOWER politika je ključno.
Grafička zdravstvena upozorenja su posebno isplativa mera jer troškove implementacije snosi industrija, a prepreke za usvajanje su male. Ovaj izveštaj otkriva da 22 zemlje nemaju zakonske mere koje zahtevaju prikazivanje zdravstvenih upozorenja na pakovanjima cigareta, što potencijalno ostavlja njihovo stanovništvo nedovoljno informisanim o opasnostima duvana. Šezdeset tri zemlje su preduzele korake ka usvajanju mere, ali nisu donele sveobuhvatni zakon kojim se propisuju upozorenja na pakovanjima. U 34 zemlje zahtevaju se samo tekstualna upozorenja, što je manje efikasno od slikovnih upozorenja. Srbija je među ovim zemljama.
Ne samo da je više zemalja usvojilo grafička zdravstvena upozorenja, već je i prosečna veličina upozorenja porasla sa proseka od 30% pakovanja 2007. godine na skoro 60% 2024. godine, pri čemu su dve zemlje do sada povećale veličinu upozorenja na prosek od 92,5% (prosečno na prednjoj i zadnjoj strani).
Bezlično pakovanje je takođe napravilo veliki napredak tokom poslednje decenije. Od kada ga je prva zemlja usvojila 2012. godine, još 24 su je usvojile, pokrivajući populaciju od 588 miliona.
Odredbe koje se odnose na deskriptore koji prikazuju privlačne ukuse zabranjene su samo u 57 zemalja i samo 54 zemlje zahtevaju prikazivanje broja telefonske linije za prestanak pušenja na pakovanju, kako bi se pomoglo ljudima koji žele da prestanu da puše.
Konačno, važno je zapamtiti da će se najbolji uticaj u smanjenju upotrebe duvana na globalnom nivou postići sveobuhvatnom primenom svih mera Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana. Strateški cilj 1 Globalne strategije za ubrzanje kontrole duvana 2019–2025 (sada produžen odlukom Desete konferencije strana do 2030. godine) zahteva ubrzanje primene Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana, posebno glavnih mera za smanjenje potražnje: mere cena i poreza (član 6) i vremenski ograničene mere (član 8 – zaštita od izloženosti duvanskom dimu i član 13 – zabrane reklamiranja, promocije i sponzorstva duvana, pored već opisanog člana 11).
Ove mere, dopunjene drugim nacionalnim prioritetima i finansirane na održiv način, doprineće postizanju cilja Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana: zaštititi sadašnje i buduće generacije od razarajućih zdravstvenih, društvenih, ekoloških i ekonomskih posledica upotrebe duvana i izloženosti duvanskom dimu.
Zemlje su napravile važan napredak u ispunjavanju svojih obaveza, ali kontinuirani napredak zavisiće od trajne posvećenosti i efikasne primene mera kontrole duvana.
Ključne odredbe Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana
| Mere za smanjanje potražnje | Član 6: Cenovne i poreske mere za smanjenje potražnje za duvanom Član 8: Zaštita od izloženosti duvanskom dimu Član 9: Regulacija sadržaja duvanskih proizvoda Član 10: Regulacija objavljivanja informacija o duvanskim proizvodima Član 11: Pakovanje i obeležavanje duvanskih proizvoda Član 12: Obrazovanje, komunikacija, obuka i podizanje javne svesti Član 13: Reklamiranje, promocija i sponzorstvo duvana Član 14: Mere za smanjenje potražnje u vezi sa zavisnošću od duvana i prestankom pušenja |
| Mere za smanjenje ponude | Član 15: Nedozvoljena trgovina duvanskim proizvodima Član 16: Prodaja maloletnicima i od strane maloletnika Član 17: Pružanje podrške za ekonomski isplative alternativne aktivnosti |
| Opšte obaveze | Član 4: Vodeći principi Član 5: Opšte obaveze - Član 5.1: Sveobuhvatne multisektorske, nacionalne strategije, planovi i programi za kontrolu duvana - Član 5.2: Nacionalni koordinacioni mehanizam ili kontaktna tačka za kontrolu duvana Član 5.3: Zaštita politika kontrole duvana od komercijalnih i ličnih interesa duvanske industrije |
| Druge mere | Član 18: Zaštita životne sredine i zdravlja ljudi Član 19: Odgovornost Član 20: Istraživanje, nadzor i razmena informacija Član 21: Izveštavanje i razmena informacija Član 22: Saradnja u naučnim, tehničkim i pravnim oblastima i razmena stručnosti |
Prim. mr sc med. dr Nada Kosić Bibić, spec.
socijalne medicine
Ponedeljak - petak 07-15 časova
Prijem uzoraka: ponedeljak-petak 7-9:30h
PCR testiranje na lični zahtev: ponedeljak-petak 10-12h