• Ćirilica
    Latinica
  • Zmaj Jovina 30
    24000 Subotica

NACIONALNI DAN BEZ DUVANA, 31. JANUAR 2022.

“365 DANA BEZ DUVANA”

 

- Konferencija za novinare

 

     I ove godine se  obeležava Nacionalni dan bez duvana pod istim sloganom kao i prošle godine „365 dana bez duvana“. Ovom temom skrećemo pažnju stručnoj javnosti i celokupnom stanovništvu na značaj prestanka upotrebe duvanskih proizvoda, kao i na važnost pružanja podrške pušačima da uspešno prestanu da puše. I ove godine ukazujemo na štetne posledice upotrebe i izlaganja duvanskom dimu, posebno u složenim uslovima produžene epidemije izazvane SARS-CoV-2 virusom koji značajno više ugrožava pušače. Ukazujemo i na nove izazove u vezi sa novim prozvodima duvanske industrije koja ih plasira kao sredstava za odvikavanje od pušenja ili sredstva koja su manje štetna od cigareta.

    U svetu puši preko 1 milijarde ljudi, a u Srbiji oko 2,5 miliona stanovnika. Godišnje u svetu zbog duvana umre oko 8 miliona ljudi, od toga 7 miliona zbog upotrebe duvanskih proizvoda i 1,2 miliona su nepušači izloženi duvanskom dimu. Rezultati poslednjeg istraživanja zdravlja stanovništva u Srbiji (2019.) pokazuju da je u Srbiji trenutno 31,9% korisnika nekog duvanskog proizvoda (uključujući i zagrevana duvanske proizvode). Cigarete, cigare i duvan za lule puši 30,5% stanovnika starijih od 15 godina, a samo cigarete puši 24,8% stanovnika. Opada broj korisnika cigareta, ali raste broj korisnika novih duvanskih/nikotinskih proizvoda. Tako elektronske cigarete koristi 3,3% stanovnika. Posebno brine podatak da raste broj korisnika ovih proizvoda među mladima. U uzrastu 16-godišnjaka (ESPAD iz 2019. godine) 11% mladih je pušilo nargile, 5,5% koristilo elektronsku cigaretu i 3,2% zagrevane duvanske proizvode „u prethodnih 30 dana pre istraživanja“. Čak 62,4% mladih koji su koristili e-cigaretu nikada ranije nisu pušili.   

    Brine podatak da mladi podcenjuju rizik pušenja cigareta, posebno povremenog pušenja. Tek svaki drugi šesnaestogodišnjak (51,6%) smatra svakodnevno pušenje jedne kutije cigareta velikim rizikom po zdravlje, a njih 48,4% smatra da je kod povremenog pušenja rizik mali ili ga nema. Trećina šesnaestogodišnjaka (37,2%) smatra da probanje e-cigarete ne predstavlja nikakav rizik, a samo 18,2% smatra da e-cigarete sadrže nikotin.

    Duvanski i nikotinski proizvodi su pretnja za svaku osobu bez obzira na pol, uzrast, rasu, kulturni ili obrazovani nivo. Upotreba duvana i nikotina i izloženost dimu/aerosolu ovih proizvoda dovodi do patnje, bolesti i prevremene smrti. Duvanska industrija koristi prikrivene i manipulativne tehnike kako bi reklamirala i plasirala nove duvanske proizvode prikazujući ih kao „bezbednije od cigareta“ ili kao „sredstvo za prestanak pušenja“ (npr. nargile, e-cigarete, e-nargile, IQOS, nikotinske vrećice i dr.). Kanali reklamiranja i tehnike marketinga jasno ukazuju da su mladi i nove generacije ciljna grupa koju duvanska industrija želi da regrutuje u redove budućih redovnih korisnika svojih proizvoda.

   SZO upozorava da ne postoje bezbedni duvanski i nikotinski proizvodi, bezbedan način i nivo korišćenja duvanskih i nikotinskih proizvoda, kao ni siguran nivo izlaganja njihovom dimu/aerosolu. Život bez duvana i nikotina je jedini pravi izbor. Stručna javnost ima obavezu da radi na unapređenju mera odvikavanja od pušenja, kroz jačanje mreže savetovališta i edukaciju i motivisanje zdravstvenih radnika i saradnika za sprovođenje kratkih intervencija za prestanak pušenja. Država se obavezala ratifikacijom Okvirne konvencije o kontroli duvana da će obezbediti besplatne servise za lečenje bolesti zavisnosti, kao i doneti i implementirati sistemske zakone o zaštiti stanovništva od izloženosti dimu/aerosolu duvanskih i nikotinskih proizvoda, na svim mestima bez izuzetaka.

    Napravimo pravi izbor za sebe i naše najmilije, našu decu. Donesi odluku i prestani da pušiš danas. Ti to možeš! Ukoliko je potrebno potraži pomoć kod svog lekara ili u Savetovalištu za odvikavanje od pušenja.


Statistika

“365 DANA BEZ DUVANA”

 

Prim. mr sc. med. dr Nada Kosić Bibić, spec. socijalne medicine, načelnik Centra za promociju zdravlja

MONITORING

Radno vreme

Sertifikati