SVETSKI DAN HRANE 2024
„Pravo na hranu za bolji život i budućnost – da niko ne bude gladan”
Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) svake godine obeležava 16. oktobar – Svetski dan hrane, dan kada je ova organizacija i osnovana 1945. godine. U Srbiji se Svetski dan hrane obeležava od 2001. godine, uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Tema ovogodišnjeg Svetskog dana hrane je „Pravo na hranu za bolji život i budućnost – da niko ne bude gladan”.
Poljoprivrednici u svetu proizvode dovoljno hrane da prehrane više od globalne populacije, a glad i dalje postoji. Oko 733 miliona ljudi suočeno je sa glađu u svetu zbog klimatskih promena i ekstrema, ratnih sukoba, ekonomskih kriza i nejednakosti. Ovo najviše utiče na siromašne i ugrožene, od kojih su mnoga poljoprivredna domaćinstva, što odražava povećanje nejednakosti u zemljama i unutar njih.
Hrana je treća najosnovnija ljudska potreba posle vazduha i vode – svako treba da ima pravo na adekvatnu hranu. Ljudska prava kao što su pravo na hranu, život i slobodu, rad i obrazovanje priznata su Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i dva pravno obavezujuća međunarodna pakta.
Preko 2,8 milijardi ljudi u svetu ne može sebi da priušti pravilnu ishranu. Nepravilna ishrana je vodeći uzrok svih oblika pothranjenosti – pothranjenosti, nedostataka mikronutrijenata (vitamina i minerala) kao i gojaznosti, koji sada postoje u većini zemalja, među raznim socio-ekonomskim klasama. Ranjiviji ljudi su često primorani da se oslanjaju na osnovne namirnice ili jeftinije namirnice koje mogu biti nezdrave, dok drugi pate od nedostupnosti sveže ili raznovrsne hrane, nemaju informacije koje su im potrebne da izaberu pravilnu ishranu ili se jednostavno odlučuju za praktičnost.
Poljoprivredno-prehrambeni sistemi, kao celina, podložni su katastrofama i krizama, posebno uticajima klimatskih promena, ali u isto vreme stvaraju zagađenje, degradiraju zemljište, vodu i vazduh i doprinose emisiji gasova staklene bašte i gubitku biodiverziteta. Transformacijom poljoprivredno-prehrambenih sistema, postoji veliki potencijal za ublažavanje klimatskih promena i podržavanje mirnih, otpornih i inkluzivnih sredstava za život za sve.
Ključne činjenice i izazovi
Na globalnom nivou, skoro četvrtina dece mlađe od pet godina je niže u odnosu na svoj uzrast, a 7% dece ima nedovoljnu telesnu težinu za svoj uzrast.
Skoro tri milijarde ljudi u svetu nije u mogućnosti da se hrani u skladu sa principima pravilne ishrane, a 2,6 milijardi žena i dece imaju nedostatak jednog ili više vitamina i minerala.
Oko 2,5 milijardi odraslih i 37 miliona dece mlađe od pet godina je gojazno.
Jedan od glavnih uzroka gladi u svetu su oružani sukobi – samo u 2023. godini u 20 zemalja u svetu 135 miliona ljudi je gladovalo zbog ratnih sukoba.
Mali poljoprivredni proizvođači proizvedu oko trećinu ukupno proizvedene količine hrane.
Na globalnom nivou 13% hrane propadne tokom žetve i transporta, a čak 19% hrane se baci u maloprodaji ili od strane potrošača.
Klimatske promene značajno utiču na poljoprivrednu proizvodnju, a posebno nepovoljan uticaj imaju na male poljoprivredne proizvođače u seoskim domaćinstvima.
Svake godine 600 miliona ljudi oboli od posledica unosa zdravstveno neispravne hrane.
Šta svako od nas može da uradi?
Birajte sezonske namirnice i hranu koja se gaji u vašem okruženju. Prednost treba da ima sezonsko voće i povrće – u sezoni je jeftinije i kvalitetnije.
Usvojite pravilne navike
Primenite principe pravilne ishrane: ne preskačite obroke, jedite raznovrsno i vodite računa o načinu pripreme hrane. Ohrabrite članove porodice, prijatelje i druge ljude u svom okruženju da se pravilno hrane.
Vodite računa o pravilima za bezbednost namirnica koje koristite
Održavajte higijenu. Obavezno perite ruke sapunom i vodom pre i tokom pripreme hrane. Operite ruke sapunom i toplom vodom posle upotrebe toaleta.
Operite i dezinfikujte sve radne površine i pribor koji ste koristili za pripremu hrane.
Zaštitite namirnice od insekata i glodara.
Brojni mikroorganizmi se nalaze u zemlji, vodi, vazduhu, ali i životinjama i ljudima. Njih ima na rukama, krpama za brisanje, sunđerima, priboru za jelo, daskama za pripremu hrane. Oni se prenose direktnim kontaktom prilikom pripreme hrane i tako mogu da dovedu do pojave različitih bolesti koje se prenose hranom.
Odvojite sveže od kuvanog
Uvek odvojite meso i ribu od ostalih namirnica prilikom pripreme. Za pripremu svežih namirnica koristite poseban pribor i daske za sečenje.
Čuvajte hranu u dobro zatvorenim posudama da biste izbegli kontakt između sveže i već pripremljene hrane.
Sveže namirnice, a posebno meso, riba i morski plodovi i njihovi sokovi, mogu da sadrže opasne mikroorganizme koji se mogu preneti na druge namirnice prilikom pripreme i čuvanja.
Kuvajte hranu dovoljno dugo
Kuvajte hranu temeljno, posebno meso, živinu, jaja i morske plodove. Pustite da supa i čorba vri nekoliko minuta da biste bili sigurni da je temperatura premašila 70 °C. Uverite se da su sokovi iz termički obrađenih mesa i ribe bistre boje, a nikako ružičasti.
Ranije pripremljenu hranu prokuvajte pre upotrebe. Dovoljno duga termička obrada (kuvanje ili pečenje) uništava mikroorganizme koji mogu biti opasni po zdravlje. Kuvanje na temperaturi preko 70 °C čini hranu bezbednijom za upotrebu.
Čuvajte hranu na bezbednim temperaturama
Ne ostavljajte skuvanu hranu na sobnoj temperaturi duže od dva sata.
Sve sveže i skuvane namirnice koje se brzo kvare neophodno je čuvati u frižideru (poželjno je na temperaturi do 5 °C).
Prilikom otapanja zamrznutih namirnica prvo ih stavite u frižider nekoliko sati, a tek onda otapajte na sobnoj temperaturi.
Mikroorganizmi mogu da se razmnožavaju veoma brzo ukoliko se hrana čuva na sobnoj temperaturi. Ako su pak temperature ispod 5 °C ili preko 60 °C razmnožavanje većine mikroorganizama je usporeno ili zaustavljeno.
Koristite ispravnu vodu i sveže namirnice
Koristite ispravnu vodu sa česme ili flaširanu vodu za piće ili pripremu hrane. Birajte sveže namirnice. Dobro operite povrće i voće pod mlazom hladne tekuće vode pre čišćenja i upotrebe.
Proverite datum proizvodnje i rok trajanja namirnica na pakovanju.
Ako je voda uzeta sa izvora koji nije ispitan i sadrži mikroorganizme, oni mogu da naruše zdravlje. Pravilan odabir namirnica, njihovo pranje i ljuštenje smanjuje rizik od zaraze.
Čitajte deklaracije na upakovanim namirnicama
Deklaracija vam daje korisne informacije o proizvodu, njegovoj energetskoj vrednosti, sadržaju ukupnih i zasićenih masti, sadržaju i vrsti ugljenih hidrata, sadržaju proteina, vlaknima, količini soli, alergenima, aditivima i drugim sastojcima.
Podržite lokalne proizvođače hrane
Birajte lokalno proizvedenu hranu i tako podržite male poljoprivredne proizvođače. Jedite sezonske proizvode: jagode i paradajz su i ukusniji i nutritivno vredniji tokom letnjih meseci, u sezoni u kojoj uspevaju, iako se mogu nabaviti i tokom zime.
Ne bacajte hranu – smanjite otpad od hrane
Planirajte obroke unapred i pripremite onoliko koliko možete da pojedete. Ostatke hrane donirajte narodnim kuhinjama ili ih iskoristitie za pravljenje komposta.
Ponedeljak - petak 07-15 časova
Prijem uzoraka: ponedeljak-petak 7-9:30h
PCR testiranje na lični zahtev: ponedeljak-petak 10-12h