• Ćirilica
    Latinica
  • Zmaj Jovina 30
    24000 Subotica

Ponašanje u korist zdravlja → smanjuje rizik od raka

 

            Preporuke za način života, ponašanje i navike koji doprinose opštoj primarnoj prevenciji malignih bolesti:

o   ne udišite duvanski dim (ni aktivno ni pasivno);

o   telesnu težinu, unos masti (pogotovo životinjskog porekla), nivo holesterola i triglicerida u krvi  držite pod kontrolom;

o   unosite dnevno dovoljne količine  dobro opranog svežeg voća i povrća, posebno namirnica bogatih celulozom i cerealijama, koristite u ishrani ne masna mesa i ribu a crvena mesa izbegavajte i vodite računa o urednom pražnjenju creva;

o   hranu pripremajte barenjem ili kuvanjem;

o   prerađenu, dimljenu, konzervisanu i usoljenu hranu ne uzimajte, ili što ređe;

o   budite umereni sa konzumiranjem alkohola;

o   odgovarajućom i umerenom fizičkom aktivnošću održavajte dobru psiho–fizičku kondiciju (najmanje pola sata brzog hoda svakodnevno za odraslog zdravog čoveka).

o   povećavajte otpornost organizma na stres, koji treba pravilno kontrolisati;

o   izbegavajte preterano izlaganje suncu, a nikako u vremenu od 11 do 15 časova i  vodite računa o tome da li mladež menja oblik, veličinu, boju ili krvari;

o   poštujte sve propisane mere zaštite na radu;

o   naučite da pratite svoj organizam i atipične (neuobičajene) promene otkrijte na vreme, odnosno čim se pojave, i budite spremni da usvajate nova naukom potvrđena znanja koja će Vam pomoći da sačuvate i unapredite zdravlje, a navike koje su "štetne" da lako i zauvek napustite → u potpunosti svesni da sami nosite veliki deo odgovornosti za sopstveno zdravlje, ali i zdravlje svog potomstva.

o   ukoliko se pojavi uporan kašalj, promuklost, poremećaj u radu creva i mokraćnih puteva ili gubitak na telesnoj težini, svakodnevno blago povišena temperatura, umor ili malaksalost → obavezno posetite lekara, tek da proverite stanje svoga zdravlja;

   Sekundarna prevencija je najvažnija onda  kada se maligna bolest počne razvijati,  jer je za obolelog od najvećeg životnog interesa da se to što ranije otkrije i da se što ranije započne odgovarajuće lečenje. Za tok, prognozu i ishod maligne bolesti (bez obzira na lokalizaciju) vreme otkrivanja i početak pravilnog lečenja su najvažniji. Rak dojke i grlića materice su dve lokalizacije kod kojih je moguće postići izlečenje u potpunosti, a vrlo često i bez odstranjenja organa – kada se uspešno lečenje sprovede u ranom (latentnom) stadijumu bolesti (bolest "in situ"). Prirodan i opravdan strah žene postoji, ali nikako ne sme da "ukrade" dragoceno vreme za mogući povoljan ishod nastalog oboljenja. Sasvim je jasno da rano otkrivanje bolesti ima presudan značaj za tok i prognozu, odnosno za smanjivanje smrtnosti i invaliditeta ženskog dela stanovništva, ali stopa smrtnosti od raka grlića materice je u Srbiji vrlo visoka kada se upoređuje sa drugim evropskim državama!

    Nije korisno i ne treba da čovek živi svoj život u strahu od bolesti, ali je svakako neophodno da  nauči da posmatra sebe i da neuobičajene promene primeti odmah čim nastanu. Najvažnije su, da još jednom naglasimo, sledeće takve promene: nagli gubitak u telesnoj težini; uporan kašalj, promuklost; poremećaj rada creva i mokraćnih kanala; pojava krvi i promene oblika, veličine ili boje mladeža kao i sve druge već spomenute. Tada je potrebno obratiti se svom lekaru i ne izgubiti ni jedan trenutak dragocenog vremena, već odmah utvrditi stanje svoga zdravlja.


Autor: Dr Zorica V. Dragaš, Spec. socijalne medicine

MONITORING

Radno vreme

Sertifikati