• Ćirilica
    Latinica
  • Zmaj Jovina 30
    24000 Subotica

Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti       

     

     Rastuća epidemija masovnih hroničnih nezaraznih bolesti pogađa zemlje u razvoju i razvijene zemlje, pošto je usko povezana sa promenama u načinu života i načinu ishrane stanovništva svuda u svetu. Šećerna bolest (Diabetes melitus) pripada ovoj velikoj grupi bolesti. Svaka deseta odrasla osoba u svetu ima dijabetes (537 miliona). Očekuje se da će broj obolelih do 2030. godine porasti na 643 miliona, a do 2045. godine na 783 miliona. Gotovo svaka druga odrasla osoba sa dijabetesom (44%) ne zna da ima ovu bolest. Većina obolelih ima tip 2 dijabetesa. 3/4 osoba sa dijabetesom živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodom. 541 milion odraslih osoba ima povišen rizik za razvoj tipa 2 dijabetesa. Više od 1,2 miliona dece i adolescenata (0–19 godina) živi sa tipom 1 dijabetesa. Dijabetes je 2021. godine bio povezan sa 6,7 miliona smrtnih ishoda. Na dijagnostiku i lečenje dijabetesa u svetu 2021. godine potrošeno je najmanje 966 milijardi dolara – 9% ukupnih troškova zdravstvene zaštite. Svako šesto živorođeno dete izloženo je povišenom nivou glukoze u krvi tokom trudnoće.

     Tokom 2019. godine, najmanje 760 milijardi američkih dolara troškova u zdravstvu, odnosno 10% globalnih troškova zdrastvene zaštite nastalo je zbog dijabetesa. Ova bolest je glavni uzrok slepila, uzrok polovine amputacija nogu i od svih osoba na dijalizi četvrtina boluje od šećerne bolesti. Neposredni uzrok smrti obolelih je u više od polovine slučajeva bolest srca i krvnih sudova, odnosno srčani ili moždani udar. Prema istraživačkoj projekciji negativan trend će se nastaviti i u budućnosti. Većina novoobolelih će se nalaziti u Kini, Indiji i Africi sa tipom II bolesti, koji je i sada daleko učestaliji.

   Šećerna bolest je peti vodeći uzrok umiranja i peti vodeći uzrok opterećenja bolestima stanovništva u Srbiji. Procenjuje se da oko 460.000 odraslog stanovništva Srbije zna da ima dijabetes. Kod približno 36% obolelih (250.000) dijabetes još uvek nije otkriven, tako da ukupan broj obolelih (otkrivenih i ne otkrivenih slučajeva) iznosi oko 710.000. Polovinu obolelih čini radno sposobno stanovništvo. Dijabetes se često otkriva slučajno, kada je bolest uznapredovala i komplikacije nastupile. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, gotovo 1/3 pacijenata već ima jednu ili više kasnih komplikacija u trenutku postavljanja dijagnoze dijabetesa. U našoj zemlji od ove bolesti godišnje premine oko 3400 osoba. U 2021. godini Srbija je na osnovu standardizovane stope mortaliteta od 16,3 na 100.000 stanovnika pripadala grupi evropskih zemalja sa visokom stopom umiranja od šećerne bolesti. 

     Šećerna bolest je hronična, neizlečiva i progresivna, kao i njene komplikacije koje se mogu sprečiti ili usporiti isključivo dobrom kontrolom (regulacijom) bolesti. Napredovanjem bolesti može nastati progresivna onesposobljenost osobe za svakodnevni život, kao i prevremena smrt. Šećerna bolest ili dijabetes melitus kompleksna je bolest metabolizma u kojoj su udruženi poremećaji metabolizma masti, ugljenih hidrata i belančevina. Osnovna pojava, po kojoj ljudi prepoznaju ovu bolest, je povišenje nivoa šećera (glukoze) u krvi. Verovatnoća nastanka šećerne bolesti raste zajedno sa godinama starosti osobe a razlog za to je uticaj mnogih unutrašnjih i spoljašnjih činilaca koji deluju na ispoljavanje genski determinisanog defekta i pojavu kliničke slike dijabetesa. I samim starenjem organizma dolazi do popuštanja sistema glukoregulacije i do kliničke manifestacije genskog defekta. Uticaji spoljašnjih činilaca takođe imaju značajnu ulogu u ispoljavanju ove bolesti. 

     Pitanja pravilne ishrane, kontrole telesne mase, individualno dozirane fizičke aktivnosti u životu bez upotrebe duvana i bez dima duvana jesu centralna pitanja i predstavljaju polje neprestane borbe lekara i pacijenata u predijabetesu i onih sa ispoljenom kliničkom slikom bolesti. Veoma često, obolele osobe veruju da će im samo farmakološka pomoć (lekovi) omogućiti postizanje i održavanje zadovoljavajućeg nivoa šećera u krvi. Zanemaruju značaj usvajanja zdravih navika i ponašanja, koji vode kvalitetnijem životu, očuvanju i unapređivanju zdravlja u celini, a ne samo uspešnijem regulisanju visine šećera u krvi. Takav stav bi trebalo da se promeni u pozitivnom smislu. Odgovori na postavljena pitanja istovremeno su i osnovne mere u borbi protiv šećerne bolesti, koje istovremeno smanjuju rizik razvoja komplikacija. U tom smislu, sledeće je najznačajnije: ishrana individualno određena, nutritivno i energetski izbalansirana, kontrola telesne težine, dozirano uvođenje fizičke aktivnosti i to sve u životu osobe bez duvana i duvanskog dima. Ove mere su izuzetno važne i značajne u smislu primarne prevencije (sprečavanje odnosno odlaganje klinički manifestnog oblika) šećerne bolesti prvenstveno tipa 2. Kada se bolest razvila postaju sastavni deo lečenja i pripadaju sekundarnoj prevencije (uspešnije lečenje i sprečavanje razvoja komplikacija). Zabrinjavajući podatak je da se 1/5 obolelih od šećerne bolesti ne leči, što svakako stvara mogućnost nastanka komplikacija. Lečenje hroničnih komplikacija je veoma skupo, vrlo često ne i mnogo efikasno, a krajni rezultat je visok morbiditet, invalidnost i smrtnost ovih bolesnika (dijaliza na primer ili amputacije). Zbog toga ne treba zanemariti moguće izuzetno povoljne dobiti, koje donosi promena načina života. Zdrav način života sa velikom verovatnoćom smanjuje rizik nastanka bolesti, koje su po svojoj prirodi preventabilne! U toj grupi je i šećerna bolest.

     Tokom 2021. godine u Opštoj bolnici Subotica od šećerne bolesti lečena je 151 osoba (66 muškog i 85 ženskog pola). Tokom 2021. godine u Severnobačkom okrugu od šećerne bolesti, kao osnovnog uzroka smrti, preminulo je 67 osoba (32 muškog i 35 ženskog pola).


Autor: Dr Zorica V. Dragaš, Specijalista socijalne medicine

MONITORING

Radno vreme

Sertifikati