• Ćirilica
    Latinica
  • Zmaj Jovina 30
    24000 Subotica

DA LI NAM PREVIŠE SOLI ŠTETI?

    Istraživanjem uloge hrane u nastanku različitih hroničnih bolesti, došlo se do zaključka da je unos soli (natrijum-hlorida) u populaciji prevelik i da ima uticaj na razvoj povećanja krvnog pritiska, posledičnih kardio-vaskularnih bolesti i čitavog niza drugih zdravstvenih posledica.

    Unosimo previše soli, u proseku 8-12 grama na dan, odnosno dvostruko više u odnosu na preporuke nadležnih institucija koje iznose 5-6 grama dnevno za sve starije od 16 godina. Države članice Svetske zdravstvene organizacije su se složile da smanje unos soli na populacionom nivou za oko 30% do 2025.godine. Smanjenje unosa soli je prepoznato kao najisplatljivija mera kojom države mogu da poboljšaju zdravstveno stanje stanovništva. Ovakvo smanjenje unosa soli dodaje u proseku 1 godinu života u zdravlju svakom stanovniku, a procenjeno je da bi moglo da spreči 2,5 miliona prevremenih smrti godišnje na globalnom nivou.

    Svest potrošača o važnosti smanjenja unosa natrijuma putem hrane je najvažnija karika u smanjenju unosa kuhinjske soli jedne populacije. Većina namirnica u svom prirodnom obliku sadrži određenu količinu natrijuma, ali je ona daleko manja od količine soli koja je sadržana u hrani koja je prošla neki vid tehnološke obrade. Savremenim „zapadnim” načinom ishrane kakav je zastupljen i u našoj zemlji, od prosečno unesenih 8-12 g kuhinjske soli, 75% potiče iz tehnološki prerađenih namirnica. Odabirom proizvoda koji u deklaraciji imaju niži sadržaj natrijuma, proizvođačima se šalje signal da je takva hrana tražena i potrebna na tržištu. Natrijum u fabrički dobijenoj hrani može da potiče i od natrijum-glutamata, koji je aditiv sa funkcijom pojačavanja ukusa.

     Svi proizvodi kod kojih je na deklaraciji navedena vrednost soli viša od 1,5 g/100 g smatraju se proizvodima sa visokim sadržajem soli, oni sa manje od 0,3 g NaCl/100 g smatraju se proizvodima sa niskim sadržajem soli, dok se proizvodi čija se vrednost kreće između 0,3 i 1,5 g/100 g smatraju hranom sa srednjim sadržajem soli. Sva so koju unosimo mora da bude jodirana, obzirom da nam je so vodeći izvor joda kojeg u našoj ishrani nema dovoljno za pravilno funkcionisanje organizma.

Pogrešna uverenja vezana za smanjenje unosa soli 

  • Hrana je bezukusna bez soli. - Osobi koja je jela jače zasoljene obroke, hrana sa manje soli deluje neukusno, odnosno treba joj određeno vreme (2 do 4 nedelje) da se receptori za ukus prilagode i da počne da oseća i slabije slane ukuse.
  • Hrana sa puno soli ima slan ukus. - Neke namirnice sa mnogo soli (kao što je kečap) nemaju slan ukus, jer dodati šećer maskira slan ukus soli.
  • Morska so je ‘bolja’ od obične soli, jer je prirodna. - Bez obzira na poreklo soli (morska, kamena, himalajska) svaka so sadrži natrijum koji utiče na povećanje krvnog pritiska. Kalijumova so je so u kojoj je deo natrijuma zamenjen kalijumom, mineralom koji utiče na smanjenje krvnog pritiska i jedina je vrsta soli u kojoj je natrijum smanjen za oko 30%.
  • So koja se dodaje tokom kuvanja nije glavni izvor soli u ishrani. - Ukoliko se u procesu kuvanja hrana bogato soli i još koriste gotovi proizvodi (marinirano meso, sosevi, gotove supe, začinske smeše itd.), takvo kuvano jelo višestruko premašuje dnevne potrebe u natrijumu.
  • Unos soli treba da je briga samo starijih. - Unos prevelikih količina soli može da dovede do porasta krvnog pritiska u svakom uzrastu.
  • Smanjenje soli u ishrani nije dobro za moje zdravlje. - Natrijum je esencijalan element bez koga je život nemoguć, ali praktično nije moguće ne uneti dovoljno natrijuma putem ishrane, jer je on prisutan u gotovo svoj hrani u dovoljnim količinama (mleku, povrću, žitaricama, mesu).
  • Toplim i vlažnim danima kada se više znojimo, potrebno je i više soliti hranu. – Znojenjem se gubi vrlo mala količina natrijuma, tako da nema potrebe za povećanim unosom kuhinjske soli (osim kod sportista i aktivnih rekreativaca), ali ima za većim količinama tečnosti.

Zavod za javno zdravlje Subotica u okviru posebnih Programa u oblasti javnog zdravlja za teritoriju AP Vojvodine, unazad 5 godina sprovodi program kontrole sadržaja natrijum-hlorida u obrocima organizovane društvene ishrane dece predškolskog uzrasta i adolescenata na teritoriji Severnobačkog okruga.

 

Izvor:

WHO. Guideline: Sodium intake for adults and children, 2012.

www.who.int

 

Izradila:

Prim. dr med. Karolina Berenji, specijalista higijene

MONITORING

Radno vreme

Sertifikati