DA LI NAM PREVIŠE SOLI ŠTETI?
Istraživanjem uloge hrane u nastanku različitih hroničnih bolesti, došlo se do zaključka da je unos soli (natrijum-hlorida) u populaciji prevelik i da ima uticaj na razvoj povećanja krvnog pritiska, posledičnih kardio-vaskularnih bolesti i čitavog niza drugih zdravstvenih posledica.
Unosimo previše soli, u proseku 8-12 grama na dan, odnosno dvostruko više u odnosu na preporuke nadležnih institucija koje iznose 5-6 grama dnevno za sve starije od 16 godina. Države članice Svetske zdravstvene organizacije su se složile da smanje unos soli na populacionom nivou za oko 30% do 2025.godine. Smanjenje unosa soli je prepoznato kao najisplatljivija mera kojom države mogu da poboljšaju zdravstveno stanje stanovništva. Ovakvo smanjenje unosa soli dodaje u proseku 1 godinu života u zdravlju svakom stanovniku, a procenjeno je da bi moglo da spreči 2,5 miliona prevremenih smrti godišnje na globalnom nivou.
Svest potrošača o važnosti smanjenja unosa natrijuma putem hrane je najvažnija karika u smanjenju unosa kuhinjske soli jedne populacije. Većina namirnica u svom prirodnom obliku sadrži određenu količinu natrijuma, ali je ona daleko manja od količine soli koja je sadržana u hrani koja je prošla neki vid tehnološke obrade. Savremenim „zapadnim” načinom ishrane kakav je zastupljen i u našoj zemlji, od prosečno unesenih 8-12 g kuhinjske soli, 75% potiče iz tehnološki prerađenih namirnica. Odabirom proizvoda koji u deklaraciji imaju niži sadržaj natrijuma, proizvođačima se šalje signal da je takva hrana tražena i potrebna na tržištu. Natrijum u fabrički dobijenoj hrani može da potiče i od natrijum-glutamata, koji je aditiv sa funkcijom pojačavanja ukusa.
Svi proizvodi kod kojih je na deklaraciji navedena vrednost soli viša od 1,5 g/100 g smatraju se proizvodima sa visokim sadržajem soli, oni sa manje od 0,3 g NaCl/100 g smatraju se proizvodima sa niskim sadržajem soli, dok se proizvodi čija se vrednost kreće između 0,3 i 1,5 g/100 g smatraju hranom sa srednjim sadržajem soli. Sva so koju unosimo mora da bude jodirana, obzirom da nam je so vodeći izvor joda kojeg u našoj ishrani nema dovoljno za pravilno funkcionisanje organizma.
Zavod za javno zdravlje Subotica u okviru posebnih Programa u oblasti javnog zdravlja za teritoriju AP Vojvodine, unazad 5 godina sprovodi program kontrole sadržaja natrijum-hlorida u obrocima organizovane društvene ishrane dece predškolskog uzrasta i adolescenata na teritoriji Severnobačkog okruga.
Izvor:
WHO. Guideline: Sodium intake for adults and children, 2012.
Izradila:
Prim. dr med. Karolina Berenji, specijalista higijene
Ponedeljak - petak 07-15 časova
Prijem uzoraka: ponedeljak-petak 7-9:30h
PCR testiranje na lični zahtev: ponedeljak-petak 10-12h