• Ćirilica
    Latinica
  • Zmaj Jovina 30
    24000 Subotica

     U saobraćajnim udesima na putevima godišnje 1,3 miliona ljudi izgubi živote, a više miliona bude povređeno. Svake godine 20-50 miliona učesnika u saobraćaju pretrpi povrede koje predstavljaju značajan uzrok invalidnosti u svetu. Preko 90% smrtnih slučajeva u saobraćaju dogodi se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama koje poseduje manje od polovine vozila registrovanih u svetu. Povrede u saobraćaju su jedan od tri vodeća uzroka smrti u starosnoj grupi od 5 do 44 godine. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i Svetska banka su 2004. godine pokrenule Svetski izveštaj o prevenciji povreda u saobraćaju na putevima, a 2009. godine je SZO objavila Izveštaj o Globalnom stanju bezbednosti na putevima u 178 zemalja. Iste godine je Komisija za globalnu bezbednost na putevima izdala poziv za Dekadu akcije na putevima, a u novembru je na Prvoj globalnoj konferenciji ministara o bezbednosti na putevima u Rusiji donešena „Moskovska dekleracija“. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je zvanično proglasila Dekadu akcije za bezbednost na putevima 2011-2020 u martu 2010. godine, a zvanični početak je zakazan za 11. maj 2011. godine.

     Dekada akcije je vodeći dokument koji će omogućiti sprovođenje i koordiniranje zajedničkih aktivnosti ka postizanju bezbednosti na putevima širom sveta. Ona je instrument podrške i razvoja nacionalnih i lokalnih akcionih planova i okvir za akciju svim državama članicama i njihovim partnerima koja bi mogla konačno da spase milione života u periodu od deset godina. Predviđa se da će smrtni ishodi u saobraćaju porasti sa trenutnih 1,3 miliona na više od 1,9 miliona godišnje u narednom periodu. Cilj Dekade je da se stabilizuje, a zatim i smanji broj izgubljenih života u saobraćaju na putevima sprovođenjem različitih akcija na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.
     Ključne aktivnosti na kojima počiva Dekada sprovode se kroz 5 osnovnih oblasti delovanja.
     Prva oblast delovanja je organizovanje i sprovođenje bezbednosti na putevima koja je fokusirana na jačanje institucionalnih kapaciteta na nacionalnom nivou. Uključuje osnivanje vodeće agencije za bezbednost na putevima, razvoj nacionalne strategije i realnih dugoročnih ciljeva, obezbeđenje finansijskih sredstava i uspostavljanje sistema monitoringa i evaluacije (baze podataka).
     Druga oblast delovanja su bezbedniji putevi i kretanje koji treba da poboljšaju bezbednost mreže puteva radi dobrobiti svih učesnika u saobraćaju. Uključuje promovisanje odgovornosti za bezbednost na putevima među organima nadležnim za puteve, projektantima i urbanistima, promovisanje razvoja nove, bezbedne infrastrukture koja zadovoljava potrebe svih korisnika puteva, podsticanje vlasti da razmatraju sigurnost putne infrastrukture i istraživanja u cilju bezbednijeg kretanja na putevima.
     Treća oblast delovanja su bezbednija vozila. Uključuje podsticanje univerzalnog razvoja i uvođenja novih tehnologija koje utiču na bezbednost, usklađivanje sa relevantnim globalnim standardima, promovisanje šire upotrebe tehnologije izbegavanja sudara kao što su elektronska kontrola stabilnosti i sistem protiv blokade točkova.
     Četvrta oblast delovanja su bezbedniji učesnici u saobraćaju koja je fokusirana na razvoj sveobuhvatnih programa za poboljšanje ponašanja učesnika u saobraćaju. Uključuje medijske kampanje za podizanje svesti o faktorima rizika bezbednosti na putevima i preventivnim merama, edukacije u cilju redovnog nošenja kaciga, vezivanja sigurnosnih pojaseva i upotrebe dečijih sedišta, kao i smanjenja vožnje pod dejstvom alkohola, prekoračenja dozvoljene brzine i drugih rizika. Tu spadaju i aktivnosti promovisanja programa graduisanog sistema licenciranja za vozače početnike.
     Peta oblast delovanja su aktivnosti nakon udesa koje promovišu poboljšanje celokupnog zdravstvenog i pravnog sistema u cilju adekvatnog obezbeđenja hitnog zbrinjavanja i dugoročne rehabilitacije nastradalih u udesima. Uključuje razvoj sistema prebolničke zdravstvene zaštite, uvođenje jedinstvenog telefonskog broja za hitne slučajeve, razvoj bolničkih sistema za zbrinjavanje povreda, obezbeđenje rane rehabilitacije i podrške povređenima i članovima porodice, podsticanje uvođenja adekvatnog osiguravajućeg programa.
     Na međunarodnom nivou Dekada, takođe, predstavlja okvir koji će omogućiti sveobuhvatnu koordinaciju različitih nacionalnih aktivnosti, a kojima će koordinirati Komisija Ujedinjenih nacija za bezbednost na putevima. Komisija će biti odgovorna za nadgledanje i evaluaciju uticaja Dekade, a praćenje je omogućeno definisanjem pokazatelja koji se tiču svake od 5 ključnih oblasti delovanja.
     Od ukupnog broja umrlih u Subotici 1% je život izgubilo u saobraćajnim udesima. Dve trećine njih su u uzrastu od 20 do 49 godina, više je muškaraca. Najčešće stradaju putnici automobila, potom motociklisti i pešaci. Stope smrtnosti izazavane saobraćajni udesima za muškarce i žene Severnobačkog okruga su u poslednjoj obrađenoj godini (2009.) na evropskom nivou.

POREĐENJE VODEĆIH UZROKA SMRTI U SVETU U 2004. I 2030. GODINI

2004.
2030.
Rang
Oboljenje/povreda
% od ukupno umrlih
Rang
Oboljenje/povreda
% od ukupno umrlih
1.
Ishemijska bolest srca
12.2
1.
Ishemijska bolest srca
14.2
2.
Cerebrovaskularna bolest
9.7
2.
Cerebrovaskularna bolest
12.1
3.
Infekcije donjih disajnih puteva
7.0
3.
Hronična opstruktivna bolest pluća
8.6
4.
Hronična opstruktivna bolest pluća
5.1
4.
Infekcije donjih disajnih puteva
3.8
5.
Dijareja
3.6
5.
Povrede u saobraćaju
3.6
6.
HIV/AIDS
3.5
6.
Karcinom traheje, bronha i pluća
3.4
7.
Tuberkuloza
2.5
7.
Dijabetes
3.3
8.
Karcinom traheje, bronha i pluća
2.3
8.
Hipertenzivna bolest srca
2.1
9.
Povrede u saobraćaju
2.2
9.
Karcinom stomaka
1.9
10.
Prevremeno rođeni i mala TT na rođenju
2.0
10.
HIV/AIDS
1.8
11.
Neonatalne infekcije
1.9
11.
Nefritis i nefroza
1.6
12.
Dijabetes
1.9
12.
Samopovređivanje
1.5
13.
Malarija
1.7
13.
Karcinom jetre
1.4
14.
Hipertenzivna bolest srca
1.7
14.
Karcinom debelog creva i rektuma
1.4
15.
Asfiksija na rođenju i porođajna trauma
1.5
15.

Karcinom jednjaka

1.3
16.
Samopovređivanje
1.4
16.

Nasilje

1.2
17.
Karcinom stomaka
1.4
17.

Alchajmer i ostale demencije

1.2
18.
Ciroza jetre
1.3
18.
Ciroza jetre
1.2
19.
Nefritis i nefroza
1.3
19.
Karcinom dojke
1.1
20.
Karcinom debelog creva i rektuma
1.1
20.
Tuberkuloza
1.0

Izvor podataka: World Health Statistic 2008 (http://www.who.int/whosis/whostat/2008/en/index/html

Mr sc med Nada Kosić Bibić, spec. socijalne medicine

 

MONITORING

Radno vreme

Sertifikati