U saobraćajnim udesima na putevima godišnje 1,3 miliona ljudi izgubi živote, a više miliona bude povređeno. Svake godine 20-50 miliona učesnika u saobraćaju pretrpi povrede koje predstavljaju značajan uzrok invalidnosti u svetu. Preko 90% smrtnih slučajeva u saobraćaju dogodi se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama koje poseduje manje od polovine vozila registrovanih u svetu. Povrede u saobraćaju su jedan od tri vodeća uzroka smrti u starosnoj grupi od 5 do 44 godine. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i Svetska banka su 2004. godine pokrenule Svetski izveštaj o prevenciji povreda u saobraćaju na putevima, a 2009. godine je SZO objavila Izveštaj o Globalnom stanju bezbednosti na putevima u 178 zemalja. Iste godine je Komisija za globalnu bezbednost na putevima izdala poziv za Dekadu akcije na putevima, a u novembru je na Prvoj globalnoj konferenciji ministara o bezbednosti na putevima u Rusiji donešena „Moskovska dekleracija“. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je zvanično proglasila Dekadu akcije za bezbednost na putevima 2011-2020 u martu 2010. godine, a zvanični početak je zakazan za 11. maj 2011. godine.
Dekada akcije je vodeći dokument koji će omogućiti sprovođenje i koordiniranje zajedničkih aktivnosti ka postizanju bezbednosti na putevima širom sveta. Ona je instrument podrške i razvoja nacionalnih i lokalnih akcionih planova i okvir za akciju svim državama članicama i njihovim partnerima koja bi mogla konačno da spase milione života u periodu od deset godina. Predviđa se da će smrtni ishodi u saobraćaju porasti sa trenutnih 1,3 miliona na više od 1,9 miliona godišnje u narednom periodu. Cilj Dekade je da se stabilizuje, a zatim i smanji broj izgubljenih života u saobraćaju na putevima sprovođenjem različitih akcija na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.
Ključne aktivnosti na kojima počiva Dekada sprovode se kroz 5 osnovnih oblasti delovanja.
Prva oblast delovanja je organizovanje i sprovođenje bezbednosti na putevima koja je fokusirana na jačanje institucionalnih kapaciteta na nacionalnom nivou. Uključuje osnivanje vodeće agencije za bezbednost na putevima, razvoj nacionalne strategije i realnih dugoročnih ciljeva, obezbeđenje finansijskih sredstava i uspostavljanje sistema monitoringa i evaluacije (baze podataka).
Druga oblast delovanja su bezbedniji putevi i kretanje koji treba da poboljšaju bezbednost mreže puteva radi dobrobiti svih učesnika u saobraćaju. Uključuje promovisanje odgovornosti za bezbednost na putevima među organima nadležnim za puteve, projektantima i urbanistima, promovisanje razvoja nove, bezbedne infrastrukture koja zadovoljava potrebe svih korisnika puteva, podsticanje vlasti da razmatraju sigurnost putne infrastrukture i istraživanja u cilju bezbednijeg kretanja na putevima.
Treća oblast delovanja su bezbednija vozila. Uključuje podsticanje univerzalnog razvoja i uvođenja novih tehnologija koje utiču na bezbednost, usklađivanje sa relevantnim globalnim standardima, promovisanje šire upotrebe tehnologije izbegavanja sudara kao što su elektronska kontrola stabilnosti i sistem protiv blokade točkova.
Četvrta oblast delovanja su bezbedniji učesnici u saobraćaju koja je fokusirana na razvoj sveobuhvatnih programa za poboljšanje ponašanja učesnika u saobraćaju. Uključuje medijske kampanje za podizanje svesti o faktorima rizika bezbednosti na putevima i preventivnim merama, edukacije u cilju redovnog nošenja kaciga, vezivanja sigurnosnih pojaseva i upotrebe dečijih sedišta, kao i smanjenja vožnje pod dejstvom alkohola, prekoračenja dozvoljene brzine i drugih rizika. Tu spadaju i aktivnosti promovisanja programa graduisanog sistema licenciranja za vozače početnike.
Peta oblast delovanja su aktivnosti nakon udesa koje promovišu poboljšanje celokupnog zdravstvenog i pravnog sistema u cilju adekvatnog obezbeđenja hitnog zbrinjavanja i dugoročne rehabilitacije nastradalih u udesima. Uključuje razvoj sistema prebolničke zdravstvene zaštite, uvođenje jedinstvenog telefonskog broja za hitne slučajeve, razvoj bolničkih sistema za zbrinjavanje povreda, obezbeđenje rane rehabilitacije i podrške povređenima i članovima porodice, podsticanje uvođenja adekvatnog osiguravajućeg programa.
Na međunarodnom nivou Dekada, takođe, predstavlja okvir koji će omogućiti sveobuhvatnu koordinaciju različitih nacionalnih aktivnosti, a kojima će koordinirati Komisija Ujedinjenih nacija za bezbednost na putevima. Komisija će biti odgovorna za nadgledanje i evaluaciju uticaja Dekade, a praćenje je omogućeno definisanjem pokazatelja koji se tiču svake od 5 ključnih oblasti delovanja.
Od ukupnog broja umrlih u Subotici 1% je život izgubilo u saobraćajnim udesima. Dve trećine njih su u uzrastu od 20 do 49 godina, više je muškaraca. Najčešće stradaju putnici automobila, potom motociklisti i pešaci. Stope smrtnosti izazavane saobraćajni udesima za muškarce i žene Severnobačkog okruga su u poslednjoj obrađenoj godini (2009.) na evropskom nivou.
POREĐENJE VODEĆIH UZROKA SMRTI U SVETU U 2004. I 2030. GODINI
2004. |
2030. |
||||
Rang |
Oboljenje/povreda |
% od ukupno umrlih |
Rang |
Oboljenje/povreda |
% od ukupno umrlih |
1. |
Ishemijska bolest srca | 12.2 |
1. |
Ishemijska bolest srca | 14.2 |
2. |
Cerebrovaskularna bolest | 9.7 |
2. |
Cerebrovaskularna bolest | 12.1 |
3. |
Infekcije donjih disajnih puteva | 7.0 |
3. |
Hronična opstruktivna bolest pluća | 8.6 |
4. |
Hronična opstruktivna bolest pluća | 5.1 |
4. |
Infekcije donjih disajnih puteva | 3.8 |
5. |
Dijareja | 3.6 |
5. |
Povrede u saobraćaju | 3.6 |
6. |
HIV/AIDS | 3.5 |
6. |
Karcinom traheje, bronha i pluća | 3.4 |
7. |
Tuberkuloza | 2.5 |
7. |
Dijabetes | 3.3 |
8. |
Karcinom traheje, bronha i pluća | 2.3 |
8. |
Hipertenzivna bolest srca | 2.1 |
9. |
Povrede u saobraćaju | 2.2 |
9. |
Karcinom stomaka | 1.9 |
10. |
Prevremeno rođeni i mala TT na rođenju | 2.0 |
10. |
HIV/AIDS | 1.8 |
11. |
Neonatalne infekcije | 1.9 |
11. |
Nefritis i nefroza | 1.6 |
12. |
Dijabetes | 1.9 |
12. |
Samopovređivanje | 1.5 |
13. |
Malarija | 1.7 |
13. |
Karcinom jetre | 1.4 |
14. |
Hipertenzivna bolest srca | 1.7 |
14. |
Karcinom debelog creva i rektuma | 1.4 |
15. |
Asfiksija na rođenju i porođajna trauma | 1.5 |
15. |
Karcinom jednjaka |
1.3 |
16. |
Samopovređivanje | 1.4 |
16. |
Nasilje |
1.2 |
17. |
Karcinom stomaka | 1.4 |
17. |
Alchajmer i ostale demencije |
1.2 |
18. |
Ciroza jetre | 1.3 |
18. |
Ciroza jetre | 1.2 |
19. |
Nefritis i nefroza | 1.3 |
19. |
Karcinom dojke | 1.1 |
20. |
Karcinom debelog creva i rektuma | 1.1 |
20. |
Tuberkuloza | 1.0 |
Izvor podataka: World Health Statistic 2008 (http://www.who.int/whosis/whostat/2008/en/index/html
Mr sc med Nada Kosić Bibić, spec. socijalne medicine
Ponedeljak - petak 07-15 časova
Prijem uzoraka: ponedeljak-petak 7-9:30h
PCR testiranje na lični zahtev: ponedeljak-petak 10-12h