Imunizacija
je jedna od specifičnih mera sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, cije
posledice bi mogle biti veoma ozbiljne, ponekad čak i fatalne.
Kalendar
vakcinacije u pojedinim zemljama zavisi od aktuelne epidemiološke situacije
i ekonomskih mogucnosti zemlje. Imunizacija se smatra najbržom najefikasnijom
i ekonomski nejviše opravdanom merom, pod uslovom da se izvodi sa visokim
obuhvatom obveznika.
U
našoj zemlji sprovođenje vakcinacije je regulisano zakonom, a uspeh vakcinacije
ovisi i o zdravstvenoj kulturi stanovništva, raznim oblicima propagandnog
rada, ukljucujuči i motivaciju roditelja i zdravstvenih radnika.
Obavezna
imunizacija populacije odredenog uzrasta vrši se protiv: tuberkuloze,
decije paralize, difterije, tetanusa, velikog kašlja, malih boginja,
zaušaka, crvenke, a od 2005. i hepatitisa B.
Novim
Pravilnikom o imunizaciji i nacinu zaštite lekovima, koji je važeći
od februara prošle godine, kalendar obavezne vakcinacije u Srbiji je
nešto izmenjen u odnosu na dosadašnji, jer su uvedene i neke nove
vakcine, pre svega vakcina protiv bolesti koja izaziva hemofilus influence
tip B, dok su vakcinacijom protiv hepatitisa B, osim dece u prvoj godini života
obuhvaćena i ona u VI razredu Osnovne škole.
Prva
vakcina koja se prima na rodenju jeste vakcina protiv tuberkuloze-BCG. Ova
vakcina ne štiti od plucnih oblika infekcija, vec od teških oblika
tuberkuloze, pre svega tuberkuloznog meningitisa i tzv. milijarne tuberkuloze.
Osim
BCG deca na rođenju primaju i vakcinu protiv hepatitisa B koja se nastavlja
sa još dve doze , mesec i šest meseci nakon prve doze. Deca u drugom
mesecu života primaju živu oralnu vakcinu protiv decije paralize,
vakcinu protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja, kao i vakcinu protiv
hemofilusa influence tip B. Ovo su prve doze, a prema kalendaru obavezne vakcinacije
deca u kasnijem dobu primaju još nekoliko doza i revakcinaciju protiv
ovih bolesti. Sa navršenih godinu dana deca primaju vakcinu protiv malih
boginja, zaušaka i rubeole.
Osim ove
sistemske imunizacije postoji i imunizacija po epidemiološkim i kliničkim
indikacijama.
Po epidemiološkim
indikacijama vakcinišu se lica koja su u povećanom riziku da obole od
Hepatitis B, Tetanusa i Besnila.
Po kliničkim
indikacijama sprovodi se vakcinacija protiv bolesti izazvane Hemofilusom influence
tip B, pneumokokne i meningokokne bolesti.
Pored ovih obaveznih imunizacija, kod pojave epidemije zaraznih bolesti od većeg epidemiološkog znacaja ili kod procene epidemioloških službi, sprovodi se i dodatna, odnosno kampanjska vakcinacija. U našem Okrugu ovakve kampanjske imunizacije su se sprovodile u više navrata:
-2001. god. vakcinacija raseljenih lica protiv dečije paralize.
-2003. god.- vakcinacija marginalizovanih populacija svim vakcinama iz Programa
obavezne imunizacije.
- U januaru ove godine zapocela je vakcinacija protiv Hepatitis B, VII i VIII
razreda svih Osnovnih škola na podrucju Opštine Subotica.
-Mart-april 2007. god-treba da se sprovode vakcinacija protiv malih boginja
visoko rizičnih populacija (deca koja su van sistema zdravstvene zaštite,
raseljena lica i ostale marginalizovane populacije).
Autor: dr Dragica Kovačević-Berić, specijalista epidemiologije
Ponedeljak - petak 07-15 časova
Prijem uzoraka: ponedeljak-petak 7-9:30h
PCR testiranje na lični zahtev: ponedeljak-petak 10-12h